581-222-3232

More than Analyses, Advice.Plus que des analyses, des conseils.

On Vétivè pa kon sé lé zòt là

by | Oct 28, 2020 | Activities and Events, Discoveries, Popularization

Benoit Roger, Ph. D. & Alexis St-Gelais, M. Sc., Chimis.
Tradiksyon é adaptasyon: Corine et Patrik Lormel.

 

Luil ésansiyèl a vétivè (Vetiveria zizanioides, syn. Chrysopogon zizanioides) sé on luil kè nou ka rousouvwè onlo, plis kè sé lézòt la. An plis dè sa sé pi rèd la kè nou ni pou analizé.  Déja pou yonn, ou ka touvé onlo sèskitèrpénoyid adan-y, é adan yo ni on pakèt kè nou pa konnèt. Pi mové ankò, aparèy la kè nou ka sèvi épiy, on GC, pa ka fè onlo diférans pou sèten adan yo.  Kanmenm sa, nou kapab diw ki luil ou ni an men aw. Pas, dinenstan yo soti menm koté la (menm péyi la, menm réjion la) konpozisyon chimik a yo ka sanm onlo (Tablo 1). Ki vé di kè ou ka touvé près lé menm kantité a sé menm konpozé la.

Pa ni lontan dè sa, yo voyé on échantiyon (on ti tak luil) ban nou ki pa té ka sanm pon dòt. Nou pa té jen vwè konpozisyon la sa. Pou dé ka kon tala, pli souvan ki janmé sé pas on biten polué luil la, dòt lè sé pas on moun mété on dòt luil adan-y. Mè pas nou pa té ka touvé ki luil ou ki poluan sa té pé yé, sa té on ti mannyè rèd pou pé di plis biten asi sé rézilta la. Nou èspliké kliyan la kè dwèt té ni on pwoblèm, pas luil ay pa té ka sanm pon dòt kè nou té konnèt. É, nou diy sa nou té ka pansé asi sa. Kliyan la di nou kè asiré pa pétèt, mè pa té ni pon dôt luil adan-y, davwa sé moun la ki té fèy (on koopérativ a prodiktè an Papwazi di Wès) té ka travay yen ki èvè vétivè. Alôs i kriyé koopérativ la, é yo voyé rizonm (pyé a pyé vétivè la) la ban nou. Nou distilé luil la menm jan la ki yo. Nou fè tout biten kon yo. Apré sa nou analizé luil la é i té ni menm konpozisyon la ki échantiyon a yo.  Kou la sa, nou té sèten kè té ni yen ki vétivè, sa té vlé di kè luil la yo té voyé ban nou té plis ki pwôp. 

Tablo 1 : Moyèn a konsantrasyon (kantité %) a tout sé konpozé la ki pli enpòwtan adan on luil a vétivè. Nou mèt sé valè la kè nou miziré (ti bwen plis ki 100 analiz) anlè 3 variyété ki té ka soti dè Ayiti, dè Endonézi, dè End é ta Papwazi la.

Adan tablo l, nou mété yen ki sé konpozé la ki pli enpòwtan pas fo ou gadé an lespri aw kè luil la sa trè konplèks. Sé valè la ki adan tablo la, ka sanm sa i pé ni adan liv a lasians. An plis dè sa, nou touvé dé valè, adan travay a P. Champagnat et al.(1) pou dé variyété ki ka vin dè brézil, dè Salvadò, dè Mèksik, dè Chin, dè Réinyon é dè Madagaska. Kon nou menm, yo paa touvé on lo 10 épi-gama-eudésmol adan sé zot luil la, alòs kè ni on pil adan ta Papwazi la. Ni 3 Konpozé kè nou touvé yen ki adan vétivè a Papwazi la valérianol èvè alpha-agarofuranne é 4-épi-cis-dihydroagarofuranne. Dòt ékip (2,3) té ja touvé sé konpozé la sa adan dòt variyété, mè sa ra, é sé konsantrasyon la té fèb toubônman.

Tou sa pou di kè luil la pèp Méya ka fè an Papwazi di Wès pa ka sanm sé lé zôt la menm. Jis lòdè la pa menm la, i ka santi bon toubônman. É kon nou ka viv adan on sosyété ki toujou ka chèché dòt kalté luil, dé nouvoté, si yo pé sa vann li, sa té ké ba pèp Méya on bèl pal.

Istwa la sa fè nou sonjé, kè ni onlo biten kè nou ni pou dékouvè anlè sé plant aromatik la. Dé lè, nou pé kwè kè luil la pa bon, ou kè on moun mèt on biten adan-y, mè sé pas nou pa konnèt yo tout. Toujou ni on chans pou kè sé on « kémotip* » kè nou pa konnèt ou byen pou plant la ka soti dè on koté ki ispésial. An plis dè sa, istwa la sa, sé on bèl ègzanp ki ka montré nou ki jan sé prodiktè la, sé vandè la, sé laboratwa la pé travay ansanm pou touvé on mannyè pou soti adan dé sitiasyon kon ta la. Lè on laboratwa ka touvé on biten ki pa kay, i ni pou di kliyan ay ka i touvé. Sé on biten ki pé rèd a tann, mè dé lè, tou sèl ay, kliyan la pé pa sav ou asiré ka i ni adan luil ay. Pi bèl mannyè la pou i sèten dè sa i ni an men ay, sé dè travay èvè on laboratwa. Yo ké pé vérifié yo menm a yo tout biten. Yo ké pé ba kliyan la on atèstasyon pou kè, dinenstan sa vré, i pé ay kriyé tou wo kè i ka vann on nouvo pwodui.

*kémotip : (en. chemotype ) adan menm èspès la, dé lè ni dé plant ki pa ni menn konpozisyon chimik la. Kanmenm sa ou gadé yo èvè on mikroskop, ou ka vwè menm biten la. Ou ni pou testé konpozisyon ay, pou sav kè yo diféran. Nou ékri an lè sa isidan ,

Référans :
1- P. Champagnat, G. Figueredo, J.-C. Chalchat, J.-M. Bessiere. A Study on the Composition of Commercial Vetiveria zizanioides Oils from Different Geographical Origins. J. Essent. Oil Res., 2006, 18, 647.
2- N. Hanayama, F. Kido, R. Sakuma, H. Uda, A. Yoshikoshi. Tetrahedron Lett., 1968, 58, 6099.
3- P. Pripdeevech, S. Wongpornchai, P. Marriott. Comprehensive Two-Dimensional Gas Chromatography–Mass Spectrometry Analysis of Volatile Constituents in Thai Vetiver Root Oils Obtained by Using Different Extraction Methods. Phytochem. Anal., 2010, 21, 163.

 

  Tansyon :  Nou pa mandé pon moun lajan pou fè sé tès la kè nou té bizwen pou prézanté travay la sa. Nou fè yo pas nou té vlé sav é pas sa toujou intérésan lè  konésans adan domèn an nou ka vansé.  

Koopérativ a prodiktè an Papwazi di Wès 
Fotograf: Michael Cochran

Distilasyon adan lokal an nou, èvè on Explorer. Machin la kè Alchemia Solution ka vann